Zagrebački dnevnik "NOVOSTI", 13. listopada 1909. godine, objavljuje članak u kojem najavljuje osnivanje Hrvatskog zrakoplovnog društva ili Aeronautičkog kluba.

Četiri dana kasnije dnevnik poziva građane da pomognu osnivanju zrakoplovne udruge, ali bez odaziva.

Godine 1910. izumitelj ing. Slavoljub Penkala (1871-1922), na temelju svojih zamisli na vojnom vježbalištu u Općini Črnomerec (Zagreb), izgrađuje svoj avion . Sa pomoćnikom Dragutinom Novakom (1892-1978), koji je tada imao 19 godina, izvodi prve skokove i letove.

Godine 1924. osvanuo je u zagrebačkom dnevniku "JUTARNJI LIST" od 14. prosinca, članak u kojem se pozivaju "..svi oni koji imaju interesa za avijatiku da dođu u utorak 16. o. mj. u devet sati navečer u Trgovački dom!". Istog dana i dnevnik " NOVOSTI " objavljuje sličan poziv na osnivanje aerokluba. Nadalje pišu da bi osnivanje Aerokluba u Zagrebu trebalo pridonijeti uspostavi zračnog prometa između Zagreba i drugih gradova u državi pa i u inozemstvu.

Poziv na sastanak u svezi osnivanja Aerokluba objavio je i dnevnik "OBZOR" , a i "NOVOSTI" od 16. prosinca te godine, izvješćuju, da je 16. prosinca te godine u Zagrebu održana u Trgovačkom domu konstituirajuća skupština Aerokluba. Tako se 16. prosinac 1924. godine smatra danom osnutka Aerokluba Zagreb.

Upravni odbor Aerokluba sačinjavalo je tridesetak zagrebačkih odličnika iz krugova zrakoplovaca, privrednika, inžinjera i ljubitelja zrakoplovstva.

Ovi podaci su uzeti iz pisanih materijala člana Aerokluba Zagreb, pilota i vrijednog sakupljača povijesne građe zrakoplovstva pa tako i Aerokluba Zagreb, Zdenka Jureše.

Krešimir Varljen, pilot i osnivač sekcije veterana AKZ-a

Dragutin Novak rođen je u Zagrebu 16. veljače 1892. godine u Ilici 19. Ostavši bez roditelja, školuje se za preciznog mehaničara u Tropavi u Šleskoj.Po povratku u Zagreb upoznaje već poznatog inž Penkalu i tako počinje njihovo poznanstvo.
U tim godinama, posebice nakon 1903. godine, zrakoplovstvo postaje veoma popularno u svijetu, a već 23. srpnja 1909. godine Francuz Louis Bleriot preletio je kanal La Manche.
Kako je inženjera Penkalu opsjedala pojava aviona i prvi se u nas prihvatio samostalne konstrukcije aviona, značajnu suradnju ostvario je sa Dragutinom Novakom, koji je sudjelovao u gradnji aviona da bi kasnije, tijekom 1910. godine na uzletištu Črnomerec kao pilot, načinio čitav niz manje ili više uspješnih poleta.lPenkalinim avionom.
Dragutin Novak svoje će umijeće pilotiranja uskoro pokazati jednako u domovini kao i u mnogim evropskim gradovima, gdje je redovito odnosio prve nagrade.Kao poseban uspjeh bilježimo njegove pobjede na zrakoplovnim priredbama u Budimpešti 1912. i Grazu 1913. godine, što ga je svrstalo u red vrhunskih europskih pilota.
U vrijeme Prvog svjetskog rata mobiliziran je u austrijsko vojno zrakoplovstvo gdje je obnašao dužnosti priznatog nastavnika – instruktora za obuku vojnih pilota te borbenog pilota.
Po završetku rata, u Kraljevini SHS Dragutin Novak nije mogao dobiti odgovarajuće zaposlenje u zrakoplovstvu pa je dugi niz godina radio u križevačkoj električnoj centrali, a potom je bio autobusni i taksi poduzetnik.
Preminuo je u Zagrebu 31. listopada 1978. godine.

PENKALA, Slavoljub Eduard (rođen u Slovačkoj Liptovsky sv. Mikulaš 20. IV. 1871., umro u Zagrebu 05. II. 1922. godine.
Nakon svršetka studija na sveučilištu u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu te je, zajedno sa svojom obitelji za svoje prebivalište odabrao Zagreb i nastanio se na današnjem Tgu kralja Tomislava 17 (tada trg Franje Josipa).
Inženjer kemije, izumitelj prve mehaničke olovke, penkale, nalivpera (1906.), konstruktor prvog aviona u Hrvatskoj (1909.), prihvatio je državnu službu i 1904. položio službenu prisegu.
Njegovo djelo obuhvaća veliki broj izuma s područja mehanike, kemije, fizike i zrakoplovstva, a neki od najpoznatijih su mehanička olovka, koju je patentirao 1906.g., te nalivpero 1907.g., zatim prvi termofor, termos boca, rotaciona četkica za zube, kočnice za vagone, sastava tračnica, anodnih baterija, preparata ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima, uređaja za mjerenje protoka tekućina, manometra, dinamometra, plastične mase ebonita za izradu gramofonskih ploča, specijalnih mikrofona, prislušnih sprava te desetaka drugih postignuća.
Usporedno s tim aktivnostima, ing. Penkala intenzivno se bavi aeronautikom. U Kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti prijavljuje patentni spis svojeg aviona 10. prosinca 1909. godine, a u narednom periodu izrađuje i zrakoplov po svojim zamislima i nacrtima koji dovršava 1910.godine.U vrijeme izgradnje zrakoplova sagradio je i hangar na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvorio prvo uzletište u Zagrebu i tadašnjoj Hrvatskoj. Nakon jednog neuspjelog leta, kada je avion razbijen, Penkala je odustao od daljnjeg rada na avionu. Hangar je prodao zagrebačkom športašu i fotografu Mihaelu Merčepu, koji je sa Slovencima braćom Eduardom i Joškom Rusjanom počeo graditi avione.
Početkom 1911. godine inž. Penkala u potpunosti napušta rad na zrakoplovu i narednih godina posvećuje se drugim aktivnostima, poput pokušaja razvoja industrije na području Zagreba i Hrvatske nakon čega je nenadano preminuo od upale pluća 5. veljače 1922.godine u Zagrebu u 51. godini života.
U povijesni razvoj našeg zrakoplovstva Penkala je ušao kao konstruktor prvog hrvatskog aviona, organizator prvog aerodroma na europskom jugu te kao instruktor i odgojitelj prvog hrvatskog pilota.